U našoj središnjoj biblioteci, Theoria, objavljeno je blizu stotinu naslova iz oblasti filozofije, sociologije, lingvistike, psihologije, itd. Među značajnijim autorima su: Gaston Bašlar (Bachelard), Anri Bergson, Vilhelm Diltaj (Dilthey), Mirče Elijade (Eliade), Mišel Fuko (Faucault), Ernst Kasirer (Cassirer), Žan Pijaže (Piaget), Žorž Pule (Poulet), Ferdinand de Sosir (de Saussure), Žan Starobinski, Aleksis de Tokvil (Tocqueville), Maks Veber (Weber), Georg Zimel (Simmel).
Dijemova studija o sturkturi fizičke teorije i njenim ciljevima predstavlja jednu od najoriginalnijih analiza naučnog uma u istoriji filozofske misli. Pisana na...
Filozofija logičkog pozitivizma je deo opšteg intelektualnog ambijenta u kome se formira Karl Poper. Iako sam nikad nije bio član ove filozofske skupine, problemi...
"Postmoderni presek XX-vekovne filozofije" prikazan u delu prof. dr Milana Brdara opisuje kulturu XX veka u odnosu na istorijske, sociološke i politikološke postavke...
Među novim predmetima posmatranja koji su mi za mog boravka u SAD privlačili pažnju, nijedan mi nije toliko pao u oči koliko građanska jednakost. Nije bilo teško...
Istraživanja imaginacije, kao i mnogih drugih psiholoških problema, otežava pogrešno svetlo koje na njih baca etimologija. Uvek se ističe, naime, da je...
Svoje shvatanje sociologije koje ima u vidu društvo u njegovoj celini Luman izlaže u okviru teorije sistema. Pojam sistema nastao je kao rezultat tendencije...
Stranice što slede, neke napisane čak daleke 1910. godine, najvećim su delom već bivale objavljivane u periodici tokom 1922. I 1923. godine, a proisticale su iz...
Podnaslov četvrtog dela ove studije ukazuje nam na teme kojima se Kasirer bavi, a to je filozofija "Od Hegelove smrti do sadašnjeg doba (1832–1932)". Pitanje...