U našoj središnjoj biblioteci, Theoria, objavljeno je blizu stotinu naslova iz oblasti filozofije, sociologije, lingvistike, psihologije, itd. Među značajnijim autorima su: Gaston Bašlar (Bachelard), Anri Bergson, Vilhelm Diltaj (Dilthey), Mirče Elijade (Eliade), Mišel Fuko (Faucault), Ernst Kasirer (Cassirer), Žan Pijaže (Piaget), Žorž Pule (Poulet), Ferdinand de Sosir (de Saussure), Žan Starobinski, Aleksis de Tokvil (Tocqueville), Maks Veber (Weber), Georg Zimel (Simmel).
Počnimo od prvih pitanja: da li je za dobar život važnija pravda ili lična sreća; može li nepravedan čovek biti srećan; može li pravedan čovek biti nesrećan; šta je uopšte pravda, i u...
Osnovna teorijska i metodološka polazišta ove knjige zasnovana su na saznanjima kognitivne naratologije, a bave se fenomenom virtuelnog narativa u delima brojnih srpskih pisaca 19. i 20. veka...
Transformacija osećajnosti do koje dolazi dvadesetih godina 20. veka s prevlašću terapeutske pripovesti i s javnim uprizorenjem i predstavljanjem privatnog Ja,...
U svojoj studiji Dragan Prole ispituje najvažnije probleme savremenosti. Problemski dijapazon ovog dela je izuzetno širok jer autor postavlja pitanje mogućnosti...
Knjiga Načela fonologije velikog ruskog lingviste Nikolaja Sergejeviča Trubeckog, objavljena prvi put 1939. godine, spada u klasiku lingvističke literature. Njen autor je jedan od...
Čovekov život, istorija i kriza, tri su suštinska motiva koja čine srž ove studije. U osnovi istraživanja je uvek kriza moderniteta, koja je već stara Ortegina...
Lingvistika kao pojam, u ovoj knjizi je široko shvaćena, kao kontekstualna nauka, ono što čoveka i njegov jezik opisuje i objašnjava kao ustrojstvo pojava koje funkcionišu u njihovom ukupnom...
Ako se vrlini može podučavati, u šta verujem, to se pre može primerom nego knjigama. Čemu onda služi rasprava o vrlinama? Tome, možda, što bismo u njoj pokušali da shvatimo šta treba da...